Bol u nogama - Proširene vene Print

 
   Bol u nogama - Proširene vene 

Proširene vene tretirati kao veliki problem



Autor: Sonja Todorovic | Foto:m. ilic |


Bol u nogama može biti simptom ozbiljnih poremecaja.Bolje je hodati ili trcati nego stajati u mestu! Strucnjaci kažu da nije dobro ni dugo sedenje s prekrštenim nogama, vec treba cesto ležati i noge držati podignute. I sve to zbog vena.Proširene vene cešce se javljaju kod žena nego kod muškaraca.Oko 50 odsto žena izmedju 40 i 50 godina i gotovo 75 odsto izmedju 60 i 70 godina boluje od proširenih vena.Pacijenti se obicno žale na bol i težinu u nogama prilikom obavljanja svakodnevnih aktivnosti. Oticanje nogu, grcevi u mišicima, brzo zamaranje nogu prilikom hoda takodje su simptomi koji muce osobe sa ovim problemom. Javlja se svrab i peckanje kože, a u poodmaklom stadijumu stvaraju se i ranica koje ne zarastaju.

- Najvažnije je delovati na faktore koji dovode do pojave bolesti. Ukoliko je moguce, potrebno je korigovati težinu, izbegavati duže stajanje u mestu ili sedenje s prekrštenim nogama. Kad god je moguce, potrebno je podici noge iznad nivoa srca. Odeca i obuca treba da budu udobne i da ne stežu preterano. Treba izbegavati suncanje nogu, a dobro je tuširati ih hladnom vodom ili kupanje završavati laganom masažom nogu, pokretima na gore, prema srcu - savetuje dr Dragan Vasic, internista angiolog u Institutu za kardiovaskularne bolesti Klinickog centra Srbija.Proširene vene nekada imaju izgled plavih ili ljubicastih venskih spletova okruženih crvenim kapilarima ispod površine kože. Vidljive su golim okom, osim kada se radi o dubljim venama, a tada je koža tamnije obojena. Mogu se javiti na bilo kojem delu tela, ali najcešce na nogama.

- Dijagnoza se postavlja klinickim pregledom. Potrebno je da pacijent bude samo u donjem vešu, bez carapa i obuce. Obe noge moraju pažljivo da se pregledaju. Dopunska dijagnosticka procedura je ultrazvucni pregled - kaže dr Vasic.U slucajevima kada proširene vene nisu samo kozmeticki problem vec kada su tegobe izražene i postoji opasnost od formiranja ranica, pristupa se i hirurškom lecenju (isecanje i vadjenje proširenih venskih segmenata). Alternativno, u nekim centrima se u površine vene ubrizgavaju posebne hemijske materije koje dovode do njihovog slepljivanja i zatvaranja.

Vaskularni hirurg treba da proceni koji je nacin lecenja najpogodniji za proširene vene.Proširene vene nekada mogu da se iskomplikuju u trombozu. Tada u venama dolazi do formiranja krvnih ugrušaka. Tromb može da se otkine i da ga krv odnese u pluca. Tada se javlja plucna embolija, koja može biti i smrtonosna. Tromboza je bolna. Cesto je pracena povišenom temperaturom, jezom, drhtavicom i opštom malaksalošcu.

Veštacka kolena traju 20 godina



Prim. dr Bojan Radojevic


Oboljenje kolena je jedno od najcešcih degenerativnih oboljenja kod coveka. Jaki bolovi, slaba pokretljivost i na kraju šepanje, najcešci su znaci koji prate ovu bolest. U Srbiji se godišnje uradi oko 1.000 operacija kolena, od toga 250 do 300 operacija u Specijalnoj ortopedskoj bolnici „Banjica”.

U osnovi ove bolesti je propadanje hrskavice. Za sve severne narode važi da su skloniji degenerativnim oboljenjima od južnih naroda. Ako se gleda po polu, tu se ovaj zdravstveni problem cetiri puta cešce javlja kod žena nego kod muškaraca. Propadanje hrskavice se može javiti u svim zglobovima, a posebno su izraženi na nosecim kao što su kuk i koleno. Lekari kažu da su uzroci ove bolesti još uvek nepoznati. Zna se da genetika igra veoma važnu ulogu, ali da na razvoj bolesti uticu i razna metabolicka oboljenja, tumori...Osnovni znaci bolesti su jak bol koji pacijentu ne dozvoljava da nocu spava, ograniceni pokreti i teškoce pri hodu, što smanjuje radnu sposobnost pacijenta. Kada bolest uznapreduje, dolazi i do skracenja noge i šepanja.

- Interesantno je da naša populacija mnogo bolje podnosi degenerativno oboljenje kolena nego kuka. Tako imamo krajeve kao što je istocna Srbija, gde se golim okom vidi deformitet kolena sa teškim degenerativnim promenama, a ljudi su i dalje radno sposobni - kaže prim. dr Bojan Radojevic iz Specijalne ortopedske bolnice „Banjica”.Istraživanja su pokazala da 80 odsto ljudi izmedju 20. i 30. godine ima pocetni stadijum nekih degenerativnih promena. Kod pojedinih se do kraja života ne javljaju nikakve tegobe, dok se kod drugih progresija nastavlja tako da vec u 50. godini imaju ozbiljna oštecenja hrskavice i bolove.

- Fizikalna terapija je jedna od metoda koja može da ublaži i smanji tegobe u pocetnoj fazi. Tu su i savremeni lekovi koji obnavljaju hrskavicu i mogu da olakšaju tegobe na duže vreme. Naravno, kada bol postane nepodnošljiv, obavlja se operacija, koja podrazumeva ugradnju veštackog kolena. Implantati su uradjeni od najsavremenijih materijala i to titanijuma ili legure hroma, kobalta i molibdena. U tom pogledu zdravstvene ustanove u Srbiji ne zaostaju za razvijenim zapadnim svetom - dodaje dr Radojevic.Prosek trajanja veštackog kolena koji se danas koriste u lecenju degenerativnih oboljenja je 20 godina. Nakon intervencije, ljudima se poboljšava kvalitet života jer nema više bolova, a nakon izlaska iz bolnice vracaju se normalnim svakodnevnim aktivnostima.S. Tuvic


 
   Šta da radite ako vam noge oticu i bole vas 

Hladna voda prija venama


Potpuno zdrave vene na nogama imaju samo malobrojni. Plavicaste vene koje se vide, a cesto i bole, ili natekle noge, predstavljaju široko rasprostranjenu pojavu. Od razlicitih tegoba ove vrste - od onih najlakših, kao što su popucali kapilari, pa do lakših i težih oblika proširenih vena - pati oko 90 odsto ljudi. Tegobe se posebno pojacavaju tokom toplog vremena.

Nasledni faktor
Kada je rec o nastanku, glavnu ulogu nesumnjivo igra genetska predispozicija. Zbog toga ponekad varikozne promene na nogama razvijaju cak i dobro utrenirani sportisti. Dodatnim faktorima rizika smatraju su prekomerna težina i nedovoljno kretanje.

Kako nastaju:
Uzrok oboljenja vena, izmedju ostalog, cesto predstavlja i genetski uslovljena slabost vezivnog tkiva. Ona dovodi do toga da narocito vene u nogama slabije podnose pritisak krvi koja na njih deluje iznutra. Posledicu predstavljaju karakteristicne proširene i izuvijane vene.

Šta doprinosi ovoj pojavi:
Formiranju proširenih vena idu na ruku odredjeni faktori, u koje spadaju nedovoljno kretanje i dugo sedenje za pisacim stolom, jer se mišici nogu pri tom gotovo uopšte ne koriste. Za nastanak proširenih vena cesto su, medjutim, krive i profesije u kojima mora relativno nepomicno da se stoji - npr. frizeri, kelneri i prodavci.

Šta može da se dogodi
Ako venski zalisci ne funkcionišu kako treba, nastaje sve veci pritisak na odgovarajuci deo obolele vene. Vene se zbog toga šire, a protok krvi se sve više usporava. U uznapredovalom stadijumu tecnost prodire u okolna tkiva, pa dolazi do upala, edema, nastanka otvorenih rana, a u najgorem slucaju i do tromboze.

Predupredite problem
1 Naizmenicno tuširanje toplom i hladnom vodom podstice protok krvi kroz vene i jaca ih. Ujutru treba noge naizmenicno tuširati toplom i hladnom vodom, pri cemu se završava hladnim mlazom.Uvece se preporucuje da se kada do kolena napuni hladnom vodom i da se pet-deset minuta po njoj energicno gazi.

2 Crvena vinova loza ublažava otoke. Aktivna materija iz ove biljke može se naci u obliku tableta, npr. „Antistax extra“ ili kao gel za utrljavanje („Efasit vital-Pflegelotion“).

3 Divlji kesten jaca zidove vena - ekstrakt ove biljke može se naci u kapsulama ili u sastavu gelova za utrljavanje.

4 Kretanje. Džoging, šetnja, klizanje na ledu ili hodanje na skijama predstavljaju dobru vežbu za funkciju venskih zalizaka. Jednostavna vežba u sedecem položaju sastoji se u tome da obe pete odižete od poda i ponovo spuštate.

Lecenje
Manje promene na venama mogu da se lece sklerozacijom. Ona se vrši ubrizgavanjem aktivne supstance koja iznutra zatvara ugroženu venu.Organizam zatim ovu neprokrvljenu venu u roku od nekoliko meseci naprosto sam razgradjuje. Najpoznatija metoda za uklanjanje vecih proširenih vena naziva se striping. Vrši se tako što se uvodi sonda, za koju se obolela vena pricvršcuje i zatim njome vadi.

Tu su i tzv. termicke tehnike (spaljivanje vena), koje uz pomoc laserskih zraka ili radio-talasa u oboleloj veni proizvode toplotu i na taj nacin je zatvaraju. Mada možda deluje bolno i opasno, ova intervencija je za pacijenta bezbolna jer se izvodi pod lokalnom anestezijom, pacijent odmah posle nje može da ustane, a vec sutradan i da se vrati na posao. Prednost termickih terapija je to da ih telo bolje podnosi, da rane brže zarastaju i da ima manje nuspojava kao što su fleke i podlivi na koži. Pored toga, nakon ove vrste tretmana redje dolazi do pojave novih proširenih vena.

Posle operacije
Nakon obavljene operacije ne treba puno mirovati. Preporucuje se kretanje da bi mišici delovali kao pumpa i podstakli protok krvi kroz noge. Nakon operacije se, medjutim, oko tri nedelje ne sme izlagati suncu ili veštackom ultravioletnom zracenju, da bi se izbegle neželjene pigmentacione fleke. Pored toga, nakon intervencije mora jedan dan da se nosi kompresivni zavoj, a oko nedelju dana elasticna carapa.

Elasticne carape
Nošenje elasticnih carapa se i inace preporucuje prilikom vecih opterecenja za vene, kao što su dugo stajanje, sedenje ili putovanje, ukoliko osoba ima slabije vene. Kompresija, naime, mehanicki podstice povratak krvi u srce. Pritisak steže vene koje su izgubile elasticnost i na taj nacin sprecava zastoj i vracanje krvi, nastanak edema, a naravno i najopasniju pojavu – trombozu. Elasticne carape mnogi izbegavaju iz estetskih razloga, ali u današnje vreme postoje veoma lepi modeli za žene i potpuno neupadljivi za muškarce.